Sta si to od mene Boze napravio
ko sam ti ja,
sta sam ti,
ciji sam,
dali i ja nekom stadu pripadam
ili sam osudjen da lutam?
Zasto samo meni kaljave ulice nudis,
zasto me kisom lomis,
gdje je taj moj
nevini bijeli snijeg
kojem se radujem,
pa gdje mi je osmijeh,
zar nisam covjek
ljudi se smiju zar ne?...
ali meni to nisi poklonio,
ma gdje sam to pogrijesio
koliku sam to kaznu dobio
ajde reci
reciiii...
ili zauvijek suti?
Zar nevidis da hodam ti
rubom raja i pakla,
usamljen sam na toj litici
vec godinama samo po njoj setam,
a ni utvaru kakvu da vidim,
pa bolja je tamnica stoljeca
sto pogani u njoj stare
nego oci ljudske tople
ove ruke da ne osjete,
a da se osjecaju zive...
Ajde pogledajjj mee,
zar necujes,
kao da me se stidis
glavu okreces
svoje miljenike
one bijele gledas
jer su cisti poput svile
a mozda mnogo vise gresni od mene,
ali izgleda jedina moja osuda
je po rodjenju donesena
crn sam rodjen,
crn je ovaj Andjeo,
jedini izrod u tvojoj basti
i izgleda prognan sam
i od tebe
i od ljudi
takva je moja sudbina
uzalud je i molitva
ja ipak nisam Boze
tvoj sin
kojeg bi pomilovala
tvoja ruka...
