nedjelja, 12. prosinca 2010.

Vrata duse moje...



Odjenut cu ruho na golo tijelo
satkano od zvjezdanog neba,
sirovom ceznjom da odise
i strascu neka treperi taj kaput snova,
tako se bolje vidi
koliko sam gladan tvojih uzdaha...

Biti cu grijesnik koji krade
potajno med sa tvojih usana,
ikona mala i nepomicna
na vrhu tvoje jelke
koja te prati kao sjena
u noci kada se ljubav poklanja...

Otvorit cu vrata moje duse
da udjes u nju bez kucanja i stida,
ali jedno samo moras znati
kada udjes vrata cu zatvoriti,
ostajes u meni zivjeti
za vjeke vjekova...

Pretraga