ponedjeljak, 6. srpnja 2009.

Mozes li...



Mozes li pratiti moj korak
koji samocom samo odise
hoces li biti uz mene
i kada oluje sa kisom me pokose...

Mozes li za ruku me drzati
jako stisnuti i nedati nikome
niti tim crnim ponorima
koju zovu me na liticu ocaja...

Mozes li ove divlje konje u venama
obuzdati i pitomim uciniti
gaze me njihove kopite
i strasno me boli bjesna trka ta...

Mozes li,
hoces li,
ovu riku jelena u praskozorja
ti u meni utisati,
zovu me u visoke gore
traze me ovim jutarnjim urlikom...

Mozes li mi ljubavi malo pokloniti
i voljeti
samo malo voljeti
sve ove moje nemire pobijediti
mozes li ovo srce moje
svojom suzom ljubavi umiti...

Zelio bih...

Zelio bih reci volim te
a bojim se
mozda razumjeti neces moci...

Zelio bih da te poljubim
a smijem li
mozda tvoje usne nisu za mene...

Zelio bih ti njezno saputati
a strah me
mozda neces cuti
dok glas nesmijem pustiti...

Zelio bih ruzu ti pokloniti
a ustrucavam se
mozda ces je pogaziti...

Zelim te voljeti ovu noc
a neznam dali zelis
da osjetis kako tijelo mi drhti
nad njim imas neku moc...

Stidim se otvoreno reci
zato ti i pisem ove rijeci
koje te zovu
dodji mi
u toplu postelju moju...

Pretraga